Ani Zović: Kako Instagram utječe na profesionalnu fotografiju?

Nova kolumna Ani Zović donosi kratku povijest Instagrama, te pokušava naći odgovor kako ta aplikacija utječe na profesionalnu fotografiju.
Radio Kampus
| Radio Kampus | , ,
Radio Kampus

Škljocajući starim sestrinim fotoaparatom kojeg smo brat i ja pronašli u ladici, prisjetili sam se davnih vremena njihovog korištenja. Mi smo bili jedna od onih obitelji koja je imala digitalni fotoaparat te albume i CD – ove ispunjene fotografijama, a pregledavanje tih starih fotografija nam je i danas jedna od najdražih obiteljskih aktivnosti. Živimo u vremenima u kojima su amatersku fotografiju preuzeli pametni mobiteli, a obiteljske albume društvene mreže, ponajviše Instagram. Kad sam otvorila profil na spomenutoj društvenoj mreži 2014. godine, prva osoba koju sam zapratila bio je profesionalni fotograf koji je fotografirao raznovrsne pejzaže. Danas je takvih profila sve manje, a zamijenili su ih influenceri koji
fotografiraju sponzorirane proizvode.

Zbog svega spomenutog, u ovom tekstu odlučila sam istražiti povijest društvene mreže – Instagrama te pronaći način na koji on danas utječe na profesionalnu fotografiju. Je li lakše ili teže doći do klijenta nego prije? Je li teško uspjeti kao fotograf početnik u moru Instagram foto – profila? Na ove i još neka pitanja odgovore su mi dali fotografi Vicko Vidan i Tina Gavranić koja fotografski djeluje pod imenom Futopia
photography.

U knjizi The social photo navodi se kako se u svakom desetljeću provlači izraz “fotografija sada znači više nego ikad” i svako desetljeće tu tvrdnju iznova opravda. Odavno fotografija više nije samo dio umjetničkog, znanstvenog ili novinarskog svijeta. Sada ona postupno transformira kulturu i dotiče svaki aspekt društvenog života. Jedna od prekretnica modernog svijeta, a ponajviše kad je fotografija u pitanju svakako je društvena mreža Instagram. Priča ide tako da je programer Kevin Systrom 2009.godine napravio aplikaciju Burbn koja je služila za dijeljenje lokacija za izlaske, fotografija i skupljanje bodova za
druženje s prijateljima. Godinu dana nakon toga, 2010. godine, u suradnji s softverskim inženjerom Mikeom Kriegerom nastala je aplikacija Instagram ( instant camera ┼ telegram ). Zbog toga što je na Burbnu najkorištenija značajka bila dijeljenje fotografija, ideja je bila ta da se stvori aplikacija koja će omogućiti amaterskim fotografima koji koriste isključivo iPhone da objavljuju slike direktno s mobitela u kvadratnoj formi ( 1:1 ). Godinama nakon toga Instagramu su se priključili mnogi korisnici, a danas ih ima preko dvije milijarde.


Fotografija je u međuvremenu postala glavni medij (2013. godine slikano je 660 milijardi fotografija, 2017. Godine preko 1200 milijardi fotografija) , a dotadašnje platforme Flickr i 500px koje su koristili profesionalni fotografi prestaju biti popularne među fotografskom zajednicom.

Unutar društvenih mreža mnogo se spominje i profesionalna fotografija. Spisateljica Sontag kaže kako profesionalnu fotografiju svakodnevno zamjenjuje potreba za validacijom svakodnevnog života i prisustvo različitih životnih iskustava popraćenih mobilnim fotografijama. Sve spomenuto čini dio današnjeg estetskog konzumerizma o kojem su svi ovisni. Društvene mreže učinile su život lakim za dokumentirati, a njihovi korisnici sada su kao turisti koji u svojoj svakodnevnici konstantno traže potencijalno zanimljive fotografije. Rezultat toga je da su društvene mreže postale prepune fotografija na istim lokacijama, u istim
pozama, bez uspomena uhvaćenog trenutka i njihovih pozadinskih priča.

Naime, nakon popularizacije Instagrama, mnogo profesionalnih fotografa otvorilo je svoj profil na
Instagramu kako bi promovirali svoj rad. To je funkcioniralo neko vrijeme, no danas je veliki problem novi algoritam Instagrama koji ne omogućuje korisnicima da vide objave osoba koje prate na feedu, već plaćene oglase i objave te kratka vertikalna videa(reels) influencera.

Rezultat toga je taj da mnoge kvalitetne fotografije i njihovi autori ostaju nezamijećeni na spomenutoj virtualnoj platformi. Osim toga, neki fotografi priznaju kako su zbog Instagrama počeli zanemarivati kvalitetu svojih radova i objavljivati hrpu nedovoljno dobrih fotografija samo zato da ostanu aktivni i da se pojavljuju na feedu. Također, svakodnevno gledajući objave svojih kolega na Instagramu spontano dolazi da toga da se međusobno kopiraju i stvaraju trendovske fotografije, a spomenutome posebno su skloni fotografi početnici.
Razgovarajući s Vickom i Tinom pokušala sam dobiti njihov dojam i mišljenje o utjecaju društvenih mreža na fotografiju općenito. Iako su oboje svjesni da je problem fotografije u virtualnom svijetu taj što se kvaliteta zanemaruje i što su društvene mreže prepune besadržajnih slika, ne mogu pobjeći od činjenice da su društvene mreže značajno promijenile ljudsko poimanje fotografije.

„Društvene mreže su neupitno približile fotografiju praktički svima, svatko s pametnim mobitelom može napraviti fotografiju, što je super stvar, uzimajući u obzir da je to oblik nekakve vizualne edukacije“ – spomenuo je Vicko, a s njim se slaže i Tina koja dodaje kako sada ipak puno više ljudi shvaća važnost svjetla kod fotografiranja i poznaje barem neke osnove dobrog kadra. Tina je bila jedna od onih koja je godinama odbijala otvoriti službeni Instagram profil posvećen svom fotografiranju, no danas joj je drago
da je to ipak napravila jer je uvidjela i mnoge pozitivne strane spomenute društvene mreže. „Meni osobno je značajno doprinio u razvoju na svim razinama – poslovno, kreativno, brojem suradnji, klijenata, a i kolega s kojima se danas družim zahvaljući toj mreži.“ Ipak, naglašava da poput svega u životu i društvene mreže imaju svoju svijetlu i tamnu stranu pa je samo bitno pronaći način kako ćeš ih koristiti da izvučeš ono najbolje od njih. Nakon toga krenula sam istraživati ima li danas više posla za fotografe zbog važnosti fotografije ili manje upravo zato što svi posjeduju smartphone. Tina je odgovorila kako ne može sa sigurnošću pričati o ostalim vrstama fotografiranja, no kad su u pitanju vjenčanja – fotografije su bitnije nego ikad prije.

S njom se slaže Vicko koji je mišljenja da je Internet povećao tržište fotografije i učinio ga globalnim pa se u vezi s tim povećao i broj poslovnih prilika bez obzira na to što ima onih koji vjeruju da je za kvalitetnu fotografiju dovoljan samo jedan klik. Što se tiče probijanja na „fotografsku scenu“ složni su da je to ostalo uglavnom isto kao i prije Instagrama. Lakše je zbog toga što je znanje o fotografiji dostupnije i veća je mogućnost za predstaviti se svijetu, teže je zbog toga što je konkurencija mnogo veća. Ipak, volja za radom, motivacija i talent univerzalni su recept za uspjeh u bilo kojoj profesiji, pa tako i fotografskoj.

Novinarska fotografkinja Dorothea Lange jednom je izjavila „Kamera je instrument koji uči ljude kako vidjeti bez kamere“. Ovo je vjerojatno jedan od razloga zbog kojih je fotografija i postala planetarno popularna tijekom zadnjih par desetljeća. Ona ima mogućnost transformirati svakodnevne trenutke u nešto vrijedno pregledavanja nebrojeno puta i čuvanja na virtualnim profilima, CD – ovima , u mapama i foto albumima. Dolaskom društvenih mreža fotografija je postala nikad dostupnija i prisutnija, no mnogi kažu kako je upravo zbog toga izgubila svoju čar. Zbog svjesnosti da profesionalna fotografija na Instagramu nema svjetlu budućnost i da ju polako zamjenjuje konzumerizam, mnogi profesionalni fotografi traže virtualni prostor za objavljivanje svojih radova na nekim drugim društvenim mrežama,
poput Twittera.

Tamo algoritam još nije toliko uznapredovao pa su i dalje prisutne objave onih korisnika koje pratiš bez obzira koliki je njihov broj pratitelja. Kad uzmemo u obzir da Instagram u svojim počecima i nije bio zamišljen za profesionalnu fotografiju, nego za amatersku, onda ovakav slijed događaja i nije neobičan. Ipak, nadamo se da će originalni, kvalitetni fotografi u desetljećima ispred nas pronaći svoj put do publike, ako ne u virtualnom, onda u stvarnom svijetu. Onako kako su to činili njihovi prethodnici svih ovih godina.


Više članaka

| Radio Kampus | ,

Ani Zović: Jesu li BookTube i Bookstagram zamijenili book club?

Jesu li BookTube i Bookstagram zamijenili book club?
Radio kampus volonteri
| Radio Kampus |

Želiš volontirati na Radio Kampusu?

Želiš biti voditelj/ica? Imaš ideju za emisiju? Voljan/na si raditi reportaže, posjećivati evente i izvještavati o njima? Ostati svoj/a, a naučiti više o medijima i novinarstvu? Ili možda želiš slagati glazbene liste? A možda si rođen/a za sportskog komentatora?

Prati nas

© Radio Kampus. Sva prava pridržana.