Ani Zović: Kakva je budućnost kulture u Splitu? – Priča o CHC – u i Prostoru

Dok sam ovo ljeto pripremala neke druge teme za Kulturni dnevnik, u pauzama od istraživanja pogledala sam epizodu podcasta U zoni u kojem je gostovala Marina Batinić. Marina je suosnivačica Culture Hub Croatia. Riječ je o organizaciji koja koristi kreativnost, edukaciju i kulturu kako bi dodatno razvila lokalnu zajednicu pomoću prijenosa znanja i vještina iz Europe te promovirala umjetničke prakse. Tada sam prvi put čula za CHC i odlučila da ću se jednom sigurno vratiti na tu temu. Došlo je i to vrijeme, svoj zadnji tekst ovog dnevnika odlučila sam posvetiti budućnosti kulture u Splitu kroz djelovanje jednog kreativnog huba. Očigledno je da u Hrvatskoj bavljenje kulturom već odavno nije profitabilno. Država u kulturnu i kreativnu industriju ne ulaže dovoljno, to je navedeno i dokazano više puta u različitim medijima. Ipak, postoje oni koji vjeruju u njezinu svijetlu budućnost u našem gradu. U početku, 2017. godine, svi projekti u kojima je sudjelovao CHC odvijali su se online. Ne samo to, već su Kristina, Jasmina i Marina nerijetko bile i na različitim lokacijama izvan države. Par godina nakon toga cure su se odlučile na veliku promjenu i rizik. Zakupile su prostor u centru grada i započele s ‘uobičajenim’ ritmom djelovanja. U splitskom gradskom središtu – točnije u Kineskom zidu, tamo gdje život zimi stagnira, sada je namijenjen kulturi. Splitski kreativni hub jednostavno su nazvale Prostor , a to ime za njih predstavlja simboliku praznog platna. Prostor je podložan promjenama i može postati bilo što, bilo kojoj osobi. O svojim počecima, ciljevima i planovima, ali i o tome kako je živjeti kulturu i umjetnost u gradu koji ju zbog masovnog turizma polako zanemaruje, saznat ću od osnivačica kreativnog huba Prostor.

Kad na internetu potražimo značenje riječi hub saznajemo da se spomenuta riječ prevodi kao središte / centar. U širem objašnjenju hub označuje efektivno središte neke aktivnosti ili regije. Prema tome, kreativno – kulturni hub označuje aktivno mjesto umjetnosti odnosno kreativnih radnji i kreativno – kulturne industrije. Razne kreativno – kulturne inicijative spoje se u isplanirani projekt koji se onda provede unutar huba. U Europi kreativni hub funkcionira tako da se napušteni ili neiskorišteni prostor prenamjeni u onakav pogodan za umjetnike ili one koji na bilo koji način žele sudjelovati u aktivnostima ili radionicama kreativne industrije. Spomenuti prostori najčešće su spoj uredskog izgleda ( stolice i stolovi ) za radionice ili predavanja i umjetničkih ateljea ( prostori uređeni prema umjetnikovoj viziji ). Osim toga, često su dodatni izvor prihoda, osim unajmljivanja spomenutih prostora, i ugostiteljski objekti – kafići, koji se nalaze unutar kreativnih hubova. Cilj je da se, kao što je već spomenuto, povećaju prihodi, ali i da se stvori mjesto okupljanja za osobe koje zanima umjetnost kako bi razmijenili svoja mišljenja, iskustva i ideje. Slična situacija odvija se i u Splitu, u Plančićevoj 2. Na toj adresi, osim ugostiteljskog objekta koji još uvijek nije prisutan, nalazi se prostor namijenjen onima koji imaju želju ili već jesu dio kulturno – kreativnog sektora. Na tom mjestu provode se projekti, radionice, volontiranja, studentska stažiranja i razmjene te mnogi drugi procesi. Kad govorimo o splitskom hubu, postoje razne vrste članstva koje omogućuju da se netko zainteresiran priključi radu organizacije. Najveće mogućnosti unutar huba imaju oni koji mjesečno za njega izdvoje 200 kuna ili u zamjenu za novac daju konkretnu uslugu ( npr. grafički dizajn). U tom slučaju, dostupne su prostorije za organiziranje radionica i događaja, sudjelovanje u sastancima i oblikovanju huba, neograničeno korištenje coworking prostora… Osim toga, moguće je i volontirati što isključuje mogućnost organiziranja događaja te besplatno biti dio freelancer baze odnosno imati mogućnost zaposliti se na njihovim projektima.

Što se tiče njihovih samih početaka, već sam spomenula kako se ideja o CHC – u dogodila 2017. Bitno je napomenuti kako su cure bile inspirirane kulturnim praksama izvan RH jer su imale iskustva radeći vani u kulturnim projektima. Vidjevši kako to sve vani funkcionira, par godina nakon online djelovanja početna ideja o prostoru ostvarila se u srpnju 2021. godine. Kad sam ih upitala na koji su projekt najponosnije do sada istakle su projekt Praznine. Spomenuti projekt započeo je 2020. godine, a njegov temeljni cilj bio je odgovoriti na problem neadekvatnog upravljanja gradskog jezgrom, masovnog turizma te na nedostatak prostora za rad u kulturi u Splitu. Konkretno, spomenuti projekt odvijao se tako da su se napušteni prostori u gradskoj jezgri prenamjenjivali u ateljee. “ Projektom Praznine nekoliko prostora u široj gradskoj jezgri, inače korištenih u turističke svrhe, tijekom zimskog perioda pretvoreno je u ateljee za lokalne i regionalne umjetnike/ce te prostore za lokalnu zajednicu koja je oblikovala program događanja. ” O svim njihovim aktivnostima, osim projekta Praznine, svjedoče i profili na društvenim mrežama koji su prepuni fotografija i videa s raznih radionica, izložbi, edukacijskih predavanja… Kad je riječ o financijskim stavkama ističu kako iako su oni udruženje koje se uglavnom financira sredstvima iz programa Europske unije ( Erasmus+, Kreativna Europa), a imali su i pomoć od Ministarstva kulture i medija RH te Grada Splita, no realnost provedbe nekog ovakvog projekta ipak takvu vrstu pomoći svrstava u više simboličnu. “ Svaka je podrška za provedbu projekata i programa u Prostoru je dobrodošla, ali realnost neprofitnog sektora dokazuje da je takva vrsta podrške na lokalnoj razini ipak simbolična. U svakom slučaju, otvoreni smo za suradnju s predstavnicima lokalne vlasti… .” Kad smo pričale o budućnosti kreativnog huba i toga kako one zamišljaju da će se razvijati tijekom sljedećih pet godina odgovorile su da im je u planu razvijati se u smjeru društvenog poduzetništva. Pojednostavljeno, barem djelomično ostvariti svoju neovisnost odnosno samoodrživost te privući veći broj mladih kreativnih ljudi.

Kad sam ih pitala što im je ipak najteže u kreativno – kulturnoj industriji odgovorile su mi: “ Najveći izazovi svakako se ogledaju u samoj nesigurnosti koju rad u neprofitnom sektoru sa sobom nosi, a koja se ogleda u činjenici da se za kulturu ne izdvajaju dostatna sredstva te da se na sadržaje i programe u kulturi nerijetko gleda kao na sadržaj koji bi trebao biti besplatan.” Osim toga, kao freelanceri moraju odrađivati puno različitih poslova kako bi imali financijsku stabilnost. Neumorno rade i trude se doprijeti do ljudi i vratiti kulturu na mjesto koje joj pripada. I to ne samo CHC, već i drugi splitski hubovi poput Prokulture. Ipak, Simona Goldstein, autorica knjige Poduzetništvo u kreativnim industrijama, napisala je za kreativnost kako je osnovni pokretač inovativnosti te ključni čimbenik razvoja profesionalnih, poduzetničkih, društvenih i osobnih vještina. Stoga ne čudi da su kulturno – kreativne industrije u svijetu u zadnjem desetljeću doživjele procvat, a nadamo se kako će se situacija uskoro popraviti i u Hrvatskoj, a samim time i u Splitu.

Prati nas

© Radio Kampus. Sva prava pridržana.