jedinstvo kolumna

Ani Zović: Prošlost, sadašnjost i budućnost splitskog jedinstva

U veljači ove godine, preko fakultetskog projekta, dobila sam zadatak da zajedno sa studenticom iz Francuske napišem članak na temu tradicijskih plesova. Ideja je bila da potražim kulturna udruženja na području Splita preko interneta i da ih kontaktiram te da mi mailom odgovore na nekoliko postavljenih pitanja. Nisam znala što očekivati jer do tada nisam bila upoznata s tradicijskim plesovima i kulturnim udruženjima uopće. Ubrzo sam naišla na službenu web stranicu KUD Jedinstva i ostala pozitivno iznenađena svime što sam tamo pronašla. U ovom članku odlučila sam objediniti njihovu priču o tome kako su nastali, kako takva udruženja odolijevaju suvremenim izazovima te kako uopće privlače nove članove. Kroz razgovor s današnjim predsjednikom društva – Eminom Sarajlićem nastojat ću podijeliti njihovu ljubav prema tradiciji i obrazovanju mladih te ukazati na aktualni problem spomenutog udruženja.

Kako bi današnji kontekst tradicijskih plesova i udruženja Jedinstvo bio laše razumljiv, potrebno je vratiti se u prošlost. Hrvatski etnolog, Ivan Ivančan, navodi kako u Dalmaciji nije bilo sela, otoka ili grada u kojem se nije plesalo. U neka davna vremena Splićani su plesali u razdobljima svetkovine svetog Duje i od Božića do poklada u veljači. Postojale su različite vrste plesa. Neki od njih poput valcera i kvadrilje podrijetlom su iz Francuske, a kao takvi smatrani su elegantnijima i uzvišenijima te su se izvodili u kazalištu.

Nasuprot tome, plesovi nižeg statusa poput polke, mazurke i monfrine plesali su se na ulicama zajedno s pridošlicama, odnosno Vlajima. Dvadeseto stoljeće promijenilo je način na koji se interpretiraju tradicionalni ples i pjesma. U Zagrebu je osnovana centralna Smotra folklora i Institut za narodnu umjetnost (današnji Zavod za istraživanje folklora), a 1919. godine nastao je Socijalistički Radnički Pjevački Zbor u Splitu koji je označavao prvi splitski mješoviti zbor. Iz spomenutog zbora nastalo je kulturno-umjetničko društvo Jedinstvo kakvog danas poznajemo. Ubrzo nakon toga društvo je dobilo tamburaško – mandolinski orkestar, a završetak Drugog svjetskog rata za Jedinstvo je značajan po tome što se tada osniva najpoznatija sekcija, ona folklorna. Sve ono što slijedi nakon toga desetljeća su rada ispunjena nagradama i svjetskim turnejama, a 90 – ih Jedinstvo se intenzivno usmjerava na djecu i mlade osnivajući Školu folklora, mandoline i gitare te Dječji folklorni ansambl. Tijekom godina u Jedinstva su djelovale mnoge slavne osobe splitske kulturne scene poput Josipa Hatzea, Ane Roje, Ljube Stipišića, Borisa Papandopula…

Intervjuirajući Emina Sarajlića najviše smo se dotakli teme kako danas privući mlade u kulturno društvo koje je okrenuto tradiciji. Naglasio je kako je u doba ekrana, gadgeta, društvenih mreža i raznih prečaca do uspjeha i slave iznimno teško djecu potaknuti na sudjelovanje u spomenutim društvima. Situaciji nije pomogla ni nedavna pandemija koja je zahvatila svijet i intenzivirala spomenuti problem. Ipak, kako kaže, nastoje biti što aktivniji na društvenim mrežama i na taj način generacijski bliski novim potencijalnim članovima Jedinstva. I zaista, ako u tražilicu na YouTubeu, Instagramu i Facebooku utipkate “KUD Jedinstvo” naići ćete na slike i videa njihovih treninga, nastupa, druženja… Osim toga, potrebno je spomenuti i njihov nagrađivani projekt “Šotobraco Splitom” (ruku pod ruku Splitom) koji je nastao u suradnji s TZ grada Splita. Cilj spomenutog projekta bio je taj da promovira tradicionalne plesove i poboljša njihovu vidljivost omogućavajući folklornom ansamblu da pleše na lokacijama gdje je folklorni ples nastao, a to su splitske ulice i trgovi.

Bez obzira na sve spomenuto, kulturna društva teško opstaju bez pomoći: „obvezno uključivanje Grada Splita, SDŽ i države koji bi trebali na neki način institucionalizirati naše izvedbeno bavljenje očuvanjem nematerijalnih dobara Hrvatske s prestižnog UNESCO-vog popisa nematerijalne baštine čovječanstva, neko je svjetlo na kraju tunela“ – zaključuje Sarajlić Za 100. obljetnicu osnivanja Jedinstva snimljen je kratki dokumentarni film pod nazivom „100 godina Jedinstva“ redatelja i scenarista Ive Kuzmanića. Spomenuti film dostupan je na YouTubeu, a radi se o tridesetominutnom prikazu nastajanja i razvoja jednog kulturnog udruženja kroz generacije i povijesne događaje. Kroz film pratimo nekadašnje i današnje članove Jedinstva te njihove emotivne priče o anegdotama s putovanja, prvim ljubavima i snažnim prijateljstvima unutar društva. Prikazani su i razni arhivirani dokumenti poput starih fotografija i novinskih isječaka koji svjedoče o velikoj povijesno – kulturnoj vrijednosti spomenutog društva. Također, kroz film se proteže ideja o cilju kojim se Jedinstvo vodi. Taj je ponajprije da splitsku djecu odmakne od ulica i kriminala te im omogući priliku za kvalitetnim odrastanjem.

Trenutno, KUD Jedinstvo broji oko 400 članova organiziranih u školu folklora, školu mandoline i gitare, folklorni ansambl, žensku vokalnu sekciju, mandolinsko-tamburaški orkestar, te klub veterana. Osvojili su mnoge nagrade poput one Grand prix na „Olimpijadi folklora“ u Francuskoj, prvu nagradu na festivalu u Llangollenu – Velika Britanija, Povelju Republike Hrvatske te nagrade grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije… Kroz KUD Jedinstvo tijekom stoljeća rada prošlo je više od 15 000 Splićana i Splićanki, a zabilježeno je i preko 50 poznanstava okrunjenih brakom. Danas, KUD Jedinstvo nema svoj stalni prostor u gradu Splitu. Nakon pravne bitke, u lipnju 2021. godine, dotadašnji prostor plesne dvorane u prizemlju kuće, smještene na rubu Varoša, predan je novom vlasniku. Od nekadašnje plesne dvorane nastao je bar, a nova privremena petogodišnja adresa na kojoj se uvježbavaju plesni koraci Jedinstva sada su prostori u GK Varoš. Ostaje nam pitanje kako je uopće moguće da organizacija poput ove biva zakinuta za trajno rješenje u gradu. Usprkos tome, članovi Jedinstva nastoje ostati optimistični te nastaviti s radom onoliko koliko im spomenute okolnosti dopuštaju. Nadaju se kako će se pronaći zadovoljavajući prostor gdje će članovi Jedinstva pjevati, plesati i svirati još mnogo godina.

Prati nas

© Radio Kampus. Sva prava pridržana.