Ani Zović: Jesu li BookTube i Bookstagram zamijenili book club?

Jesu li BookTube i Bookstagram zamijenili book club?
Radio Kampus
| Radio Kampus | ,
Radio Kampus

Otkad sam za dvanaesti rođendan na poklon dobila člansku iskaznicu gradske knjižnice,
svako ljeto tamo posuđujem knjige. Čitanje je postalo moj najbolji način za skratiti duge
ljetne dane. Tijekom odrastanja javljala mi se sve veća želja da nekome pričam o pročitanom
djelu ili pitam za savjet o tome što bi sljedeće mogla pročitati. Kako nisam bila u većoj mjeri
okružena ljudima koji čitaju, ubrzo sam otkrila BookTubere i Bookstagramere. Odnosno one
ljude koji čitaju knjige, a potom recenzije objavljuju u obliku videa na YouTubeu ili objava na
Instagramu.

Pojavi takvih profila prethodili su čitateljski klubovi ( poznatiji u Americi kao
´book clubs´) – zajednica ljudi koju čini obično od pet do dvadeset pet članova i jednog
voditelja ( onaj koji vodi raspravu ) koji se sastaju u određeno vrijeme i na određenom mjestu
( obično jednom mjesečno u knjižnici, učionici, kafiću, stambenom prostoru… ) kako bi
recenzirali / analizirali određeno književno djelo. Spontano se javlja pitanje jesu li upravo
BookTuberi i Bookstagrameri zamijenili nekadašnje čitateljske klubove poznatije kao ´book
clubs´. O ovome, ali i o tome kakav je životni stil BookTubera / Bookstagramera
porazgovarat ću s Lucijom Vujnović koja se krije iza Instagram profila @pagesoflucy . No
prije toga, otkrit ću neke povijesne činjenice o prvim čitateljskim klubovima u svijetu i u
Hrvatskoj.

Čitateljski klubovi od Platona do Oprah

Neki izvori dokazuju kako su se prvi oblici čitateljskih klubova osnovali u okviru
Platonove Akademije 357 g. pr. Kr. Ipak, prva modernija verzija spominje se u 17. stoljeću,
točnije 1634. g. kada je Anne Hutchinson osnovala svoj čitateljski klub na brodu koji je plovio
prema Massachusetts Bay koloniji. Iako je spomenuti klub ubrzo bio prisiljen prestati s
radom, to je bio samo početak modernijih čitateljskih klubova u kojoj većinu članova čine
žene. Otprilike u to vrijeme i u Francuskoj su postajali sve popularniji čitateljski klubovi koji
su se organizirali u čitaonicama, salonima i dvoranama, a najbrojniji članovi bile su upravo
žene iz dobrostojećih obitelji. Što se tiče čitateljskih klubova u Hrvatskoj, prije pojave
čitaonica i ilirskog preporoda, oni su postojali pod talijanskim i njemačkim nazivima poput :
Casino di Letteratura i Leseverein. Od sredine 19. stoljeća osnivaju se čitateljska društva i
narodne čitaonice, a jedno od njih je „Ilirsko čitanja društvo“ osnovano 1838. u Karlovcu.

Kroz 19. st. u svijetu su se posebno istaknuli klubovi književnika, npr. salon Stephanea

Mallarméa u kojem su se okupljali visoko obrazovani ljudi, spisatelji i intelektualci. Tek od

stoljeća javlja se jasna razlika između spisateljskih i čitateljskih klubova, odnosno članovi
čitateljskog kluba nisu autori već isključivo čitaoci. Od tada pa do današnjih dana, kada
otprilike 5 milijuna Amerikanaca sudjeluje u čitateljskim klubovima, mnogi su ljubitelji
književnosti, ali i sami autori, osnovali vlastite verzije čitateljskih klubova. Neki od osnivača
su : Benjamin Franklin, James Joyce, Scott Fitzgerald, Virginia Woolf…. Posebnu
popularnost čitateljskim klubovima u zadnjim desetljećima izazvala je Oprah Winfrey. U
svom Oprah´s Book Club – u svakih je nekoliko tjedana birala romane i pozivala gledatelje da
ih čitaju i vrednuju. Time je potaknula popularizaciju književnosti i tiskane knjige te
potaknula osnivanje većeg broja čitateljskih klubova diljem SAD – a.

Društvene mreže i književnost

Christine Riccio, poznatija kao polandbananasBOOKS na YouTubeu postala je jedna od
prvih booktuberica. Počela je snimati videa za Youtube 2010. godine, , a par godina kasnije
fokus njenog kanala postala su videa BookTube tematike. Kaže da je jednostavno trebala
mjesto na kojem će pričati o knjigama koje je pročitala i tako je recenzije počela stavljati na
YouTube Danas ona ima nešto više od 400 000 pratitelja i autorica je dviju knjiga. BookTube
je zapravo odlična podloga za bilo koga tko želi biti pisac jer ima svoju publiku i prije nego
što objavi knjigu. Danas postoji pregršt kanala poput Christininog, a većina snima videa
sličnih koncepata.

Neki od tih su TBR videa ( to be read ) gdje osobe pokazuju sve knjige
koje planiraju pročitati u skorijem vremenu, recenzije knjiga, razni izazovi u kojima osobe
čitaju knjige samo određenog žanra ili u određenom roku, vlogovi u kojima se snimaju odlasci
u knjižnice po nove knjige… Osim pozitivnih strana poput poticanja na čitanje i promoviranje
književnosti, mnogi ukazuju na to kako su spomenuti profili i kanali zapravo postanu samo
´utrka´ oko toga tko će više knjiga pročitati. Bitno je napomenuti i kako su BookTube i
Bookstagram otvorili prostor za promociju proizvoda i ostvarivanje profita. Mnogi izdavači
im šalju besplatne primjerke knjiga i tako omogućuju da se čuje za određeno djelo što dovodi
do toga da se mnoge kvalitetnije knjige ne uspiju ‘probiti’ do publike.

Priča o @pagesoflucy – Bookstagram

Lucija Vujnović jednoga je dana poslije predavanja s prijateljicom sjedila u kafiću.
Pregledavala je slike u galeriji i shvatila da ima veliku količinu ‘umjetničkih’ slika koje bi
htjela objaviti na Instagramu. Ubrzo je otvorila zasebni profil gdje je objavljivala spomenute
fotografije a iznenadilo ju je to koje su objave i fotografije s njenog profila bile

najpopularnije.. “Primijetila sam da se ljudima sviđaju te slike, da ih dijele i komentiraju.
Najbolje su prolazile upravo slike knjiga, a i najbolje razgovore sam vodila s ljudima upravo o
toj temi (iako je tu bilo i slika s putovanja, s jedrenja i općenito – života).” Tako je nastao
njezin profil @pagesoflucy koji danas broji nešto više od 9 tisuća pratitelja. Za njezinu ljubav
prema književnosti zaslužne su majka i baka koje su joj često čitale i poticale ju da sačuva
njoj drage i vrijedne knjige. Osim toga, bila je introvertirano dijete pa je samim time i
književnost bila njezin bijeg u neki drugi, ljepši svijet.

Danas ona pročita knjigu i njezinu
recenziju objavi na Instagramu. Iako takva vrsta influencera postaje sve popularnija u svijetu,
u Hrvatskoj se od toga ne može živjeti. Postoje manje količine novca koje se dobiju od manjih
izdavača ili autora, no to nije česta zarada. Veći izdavači pak djeluju tako da daju besplatan
primjerak knjige i onda očekuju recenziju ili objavu za Instagram story zauzvrat. Ponekad je
zadan i rok u kojem se očekuje da osoba kojoj je poklonjena knjiga tu knjigu pročita i objavi
recenziju, no Lucija se trudi ne stvarati sama sebi pritisak oko toga. Volja za čitanjem joj
dolazi spontano tako da nema problem s tim da svaki dan čita i u kratkom vremenskom roku
pročita cijelu knjigu. “ Motivira me činjenica da se osjećam puno bolje i ispunjenije kad čitam
pola sata nego kada ´scrollam´ društvene mreže.” Ipak, naglašava kako bi izdavači trebali više
pažnje usmjeriti na promociju knjiga: “Mislim da bi izdavači svakako trebali imati predviđen
budžet za promociju preko društvenih mreža. Vođenje Bookstagram profila nije tako
jednostavno koliko se možda čini. Zahtijeva puno truda, rada i malo pameti i znanja. I
vremena za izgradnju povjerenja sa svojim pratiteljima.” Kad sam ju pitala ima li ikakvog
iskustva s klasičnim čitateljskim klubovima, odgovorila mi je da nažalost nema jer vodi
dinamičan život tako da se vrijeme susreta nekako nikad ne poklopi s njezinim slobodnim
vremenom. Ona smatra kako ništa ne može zamijeniti kontakt uživo, no Bookstagram je
dobra zamjena jer daje motivaciju, omogućuje online rasprave i dijeljenje preporuka. Ipak,
ima želju jednog dana osnovati vlastiti book club – onda kada za to bude imala dovoljno
vremena. Do tada, uživa u kreiranju i razvoju svog Bookstagram profila: “ Svjesna sam da su,
što više raste broj ljudi koji me prate, rastu i očekivanja. Ljudi žele što više preporuka, što
više recenzija, stalno nešto novo, nešto kreativno, pametno, domišljato. Ali, na kraju dana,
čitanje je užitak, a ovaj blog je moj hobi. Čitam kad sam za to raspoložena i kad imam volje
za to. U suprotnom čitanje nema puno smisla.”

Zašto čitati i dati priliku čitateljskim klubovima?

Istražujući ovu temu od velike su mi pomoći bili diplomski radovi koji su obradili
čitateljske klubove u Hrvatskoj. Iznenadila me činjenica koliko je mali broj takvih klubova u

našim školama i knjižnicama, a koliko su zapravo zadovoljni svi oni koji u njima sudjeluju.
Ponajprije populariziraju književnost i čitanje što pozitivno utječe na kreativnost i
komunikacijske vještine, a osim toga, čitateljski klubovi – uživo i oni online, potiču stvaranje
prijateljstva i prihvaćanje tuđih mišljenja.

Iako većina preferira čitateljske klubove uživo,
Bookstagram i BookTube dobra su zamjena za njih i lakše se uklapaju u suvremeni stil života.
Omogućuju vam da budete dio čitateljske zajednice gdje god da se nalazite i u bilo koje doba
dana i noći. Ja sam imala svoj susret s čitateljskim klubom za vrijeme korone, kad nam je
nastava na fakultetu bila online. To nije bio uobičajeni klub jer nismo bili dobrovoljno
učlanjeni u njega, već je on bio dio sata književnosti. Preko Google Meet – a svaki smo petak
popodne morali izvući najdraži ili najgori citat iz zadane knjige tog tjedna i objasniti zašto
smo ga odabrali. U početku ne uspiješ objasniti citat s više od dvije rečenice, a onda ubrzo
uhvatiš sebe kako analiziraš, kritiziraš i diskutiraš o djelu. Odjedanput postaneš ona osoba
koja u strahu broji riječi dok piše esej jer ih napokon nije premalo, već previše. S lakoćom
stvoriš jedan cijeli novi svijet na papiru. U tome je posebnost čitanja i čitateljskih klubova.


Više članaka

Radio kampus volonteri
| Radio Kampus |

Želiš volontirati na Radio Kampusu?

Želiš biti voditelj/ica? Imaš ideju za emisiju? Voljan/na si raditi reportaže, posjećivati evente i izvještavati o njima? Ostati svoj/a, a naučiti više o medijima i novinarstvu? Ili možda želiš slagati glazbene liste? A možda si rođen/a za sportskog komentatora?
sveučilišna galerija
| Radio Kampus | ,

Skupna izložba u Sveučilišnoj galeriji – Žensko dopisivanje

U društvu autorica projekta Mateje Rusak i Tihane Karlović predstavit će se umjetnički projekt koji se bavi problemom komunikacije i to u formi likovnog dopisivanja putem medija grafike.

Prati nas

© Radio Kampus. Sva prava pridržana.